Mnoštvo faktora može prouzročiti privremenu ili trajnu ćelavost kod muškaraca. Primjerice, infekcija kože vlasišta, razne bolesti, kemijska kozmetika, medikamenti, težak slučaj prhuti ili seboreje, loša cirkulacija, neuravnotežena prehrana. Ali, 90% slučajeva pripisuje se onome što liječnici zovu “androgenetska ćelavost”. U tim slučajevima prvo se kosa povlači sa sljepoočnica, potom se crta kose povlači sve više i više dok tjeme ne oćelavi potpuno. U težim slučajevima žrtvi ostaje samo tanušan polukružni vijenac kose.
Otkriće
Uzroci muške ćelavosti koji se obično spominju su: starost, nasljednost i muški hormoni. Ali sve donedavno znanstvenici nisu znali zašto ti faktori uzrokuju da tjeme oćelavi? Čini se da je švedski znanstvenik, doktor Lars Engstrand iz instituta Karolinska u Stockholmu, pronašao odgovor.
Kako nastaje ćelavost?
Kod muškaraca i žena, objašnjava doktor Engstrand, fina membrana kože vlasišta glatka je i gipka tijekom mladosti. Ona kod žena i ostaje takva. Ali, muški hormon koji je odgovoran za sekundarne spolne značajke muškaraca, kao što su mutiranje, rast brade i tjelesnih dlaka, prouzrokuje i iscrpljenost membrane kože vlasišta. To otežava krvotok u sićušnim kapilarama smještenim na membrani, koje opskrbljuju dlake i folikularne vrećice neophodnim hranjivim tvarima, nužnim za rast kose. Zbog tog iscrpljivanja, folikularne vrećice propadaju tijekom godina, potom atrofiraju i na kraju dovode do ćelavosti.
Doktor Engstrand ističe da su i starost, nasljednost i dugotrajna mentalna ili emocionalna napetost također faktori koji utječu na sklonost tom iscrpljivanju membrane kože vlasišta.
Nutricionisti tome dodaju i prehrambene nedostatke.
Taj švedski znanstvenik iskušao je svoju teoriju o nedovoljnom krvotoku u korijenu kose obavivši više od 1.000 operacija na oćelavjeloj koži, uklonivši pritisak na kapilare i omogućivši tako življi rast kose, čak i na dotad posve ćelavim područjima.
Što možemo učiniti?
Osim kirurških mogućnosti, znanstvenici danas uglavnom misle da je tendencija prema ćelavosti nepovratna i da su vlasi koje padnu izgubljene zauvijek. Ali, je li to doista tako? Nedavno prikupljeni podaci koje su predstavili suvremeni nutricionisti, biokemičari i endokrinolozi, ukazuju na to da se zdravlje kože vlasišta, krvotok u korijenu kose i kvaliteta krvi koja je hrani, može znatno poboljšati dobro smišljenom prehranom.
Gospoda Katherine Pugh bila je prva osoba koja je ustanovila dijetu za lijepu kosu. Rekla je: “Tko god misli da se ne može ništa protiv opadanja kose, nedvojbeno nije upoznat s najnovijim istraživanjima kapilarnog rasta i prehrane.” Ukratko, neke biljke, kao što su sjemenje suncokreta, pivski kvasac, ulje od pšeničnih klica, sojin lecitin i druge moćne prirodne namirnice najbolji su prijatelji vaše kose, dok šećer, sol i škrob ne čine ništa da bi olakšali probleme s kosom – to jednako vrijedi za muškarce kao i za žene.
Prehrana kose iznutra
Gospođa Pugh godinama je studirala biokemiju i izvješća o istraživanjima u službenim publikacijama, znanstvenim i medicinskim časopisima u Sjedinjenim Državama i u cijelom svijetu. To ju je uvjerilo u to da unutarnji pristup koji vodi do dobrog općeg stanja, treba biti i logičan put prema sprečavanju ili liječenju ćelavosti. Odlučila je staviti svoju teoriju na kušnju. “Imala sam ćelavo podruje”, kaže ona, “i morala sam ga skrivati pramenom kose. Nakon što sam prihvatila zdravu prehranu, kosa mi je tu opet počela rasti.”
Dijeta koja može pomoći rastu vaše kose
Za doručak jedite
- 1 pastila morske trave (s doručkom)
- 2 jaja (naoko, poširana ili pečena)
- 1 tost od kruha obogaćenog bjelančevinama, namazanog paštetom od sojinog lecitina
- 1 čaša mješavine sirovih pšeničnih klica i zdrobljenog suncokretova sjemenja
- 1 sezonsko voće
- 4 tablete vitamina B-kompleksa (pojačana doza)
- riblje ulje u količini dovoljnoj za 25.000 internacionalnih jedinica (I. U.) vitamina A
- 100 I. U. vitamina E
- 2 tablete željeza i koncentrata jetre
- 2 tablete multivitamina i minerala.
Ručak
- 1 porcija krtog mesa, piletine ili ribe
- 1 ili 2 komada zelenog povrća
- zelena salata ili bijeli sir
- 1 sirovo sezonsko voće
- svi vitamini kao i za doručak, osim vitamina A, koji se uzima samo jednom dnevno.
Večera
- gotovo isto što i za ručak, s drugim mesom i povrćem
- isti vitamini kao za doručak i ručak (bez vitamina A)
- potrebne su dvije jušne žlice ulja dnevno, jedna žlica ulja od pšeničnih klica i jedna žlica bilo kakvog biljnog ulja, kao što je sojino ulje, ulje od suncokretova sjemenja ili neko drugo.
Razne dodatne namirnice, koje se uzimaju prije obroka, poslije obroka ili između obroka, potrebno je pomiješati s voćnim sokom ili na bilo koji drugi način.
Kad god možete, pijte sok od mrkve.
Ponekad je potrebno piti komplekse vitamina B od dva različita proizvođača kako biste bili sigurni da ih uzimate dovoljno, a potrebni su vam i oni iz pšeničnih klica i ostalih izvora.
0 comments:
Post a Comment