Maslačak: zlata vrijedan lijek

Maslačak (Taraacum officinale, Asteraceae) je veoma rasprostranjena biljna vrsta, kojoj najviše odgovaraju vlažne livade. O upotrebi maslačka u ljekovite svrhe svjedoče arapski medicinski spisi Razesa i Avicena, u kojima se napominje da se u ljekovite svrhe koriste svi dijelovi biljke kada je u cvatu, a najčešće korijen.

Svjež biljni materijal maslačka je sav pun bijelog mliječnog soka. Kada se osuši biljka izgubi tri četvrtine težine. Osušeni biljni dijelovi su složenog hemijskog sastava.

Maslačak sadrži obilje gorkih supstanci koje utiču na pojačano lučenje žuči, olakšava varenje i čisti crijeva – Prema preporukama njemačke komisije, čiji radovi predstavljaju osnove savremene fitoterapije, primjena preparata na bazi korijena i herbe maslačka opravdana je kod dispepsije, infekcija urinarnog trakta, nekih oboljenja jetre i žučne kese, kao i kod gubitka apetita.

U narodnoj medicini maslačak ima vrlo sličnu primjenu. Uglavnom se koristio kod poremećaja protoka žuči, upala urinarnog sistema, dispepsije. Također i protiv hemoroida, kod neregulisanog protoka krvi kroz vene, gihta, reumatskih oboljenja, ekcema i drugih kožnih oboljenja.

S obzirom na to da čaj od maslačka ima snažan diuretički efekat (podstiče mokrenje), može da se koristi i kao preventiva bubrežnog kamenca. U kineskoj narodnoj medicini biljka maslačka se koristi za liječenje akutnog zapaljenja dojki, urinarnih oboljenja i izostanka lučenja majčinog mlijeka, a u indijskoj još i za liječenje hroničnih čireva, tuberkuloze, nadutosti, žutice i kamena u žučnoj kesi. Primjena proizvoda na bazi korena i herbe maslačka kontraindikovana kod opstrukcije žučnih puteva, zapaljenja žučne kese i ileusa.

Od neželjenih dejstava proizvoda na bazi korijena i biljke maslačka, najveći značaj imaju alergijske reakcije koje nisu retke. One se mogu ispoljiti kao koprivnjača, kontaktni dermatitis pa čak i kao anafilaksa. Maslačak se ne preporučuje naročito onima koji su alergični na polen ambrozije, zbog mogućnosti ukrštene reakcije. Nekada upotreba preparata i čaja na bazi maslačka može da dovede do stomačnih problema jer stvara kiselost u organizmu zbog stimulatornog djelovanja na sokove za varenje.

Uočeno je također da istovremena primjena maslačka sa nekim lijekovima kao što je antibiotik ciprofloksacin smanjuje njegovo ljekovito dejstvo. Ukoliko primjena preparata i čaja maslačka nije drugačije propisana, uobičajena dnevna doza korena maslačka je od 12 do 30 g ili od 3 do 4 g sušenih dijelova cijele biljke.  Maslačak može da se koristi i u ishrani, za šta su preporučljivi samo mladi nadzemni dijelovi biljke, od kojih se prave salata ili varivo. Starije biljke su dosta gorke pa se ne preporučuju za jelo.

Salata od maslačka

Mladi listovi maslačka, dvije rotkvice, šaka jezgra oraha, maslinovo ulje, jabukovo sirće i so. Listove maslačka operite u hladnoj vodi, „iscjepkajte“ i stavite u posudu. Dodajte rotkvice isjeckane na kolutiće, isjeckane orahe, so, maslinovo ulje, jabukovo sirće i promiješajte.

Protiv kamena u žuči

- 30 g korena maslačka
- 30 g vodopije
- 20 g nane

Tri kašike ove čajne mješavine popari se sa pola litra ključale vode, poklopi i ostavi da odstoji dva sata. Pije se na dva sata po jedna kašika.

Otežano mokrenje

- 4 g cijele biljke maslačka
- 30 g rastavića
- 30 g sitnice
- 10 g kukuruzne svile

Tri kašike ove čajne mješavine popari se sa pola litra ključale vode, poklopi i ostavi da odstoji dva sata. Pije se na dva sata po jedna kašika.

Share this Video :