.jpg)
Rano u proljeće ili već krajem zime beru se pupoljci bora, breze, jablana i topole. Imela se bere od decembra do februara, dok je hladno.
Cvijeće se bere čim biljka procvjeta. Procvjetalo oplođeno i klonulo cvijeće nema miris, boju i ljekovitu vrijednost kao ono koje se toga jutra rascvjetalo. Od majske ruže beru se potpuno razvijeni ali neotvoreni pupoljci.
Lišće i cijele biljke treba sakupljati u trenutku kada se na njima pojavi prvi cvijet. Međutim i tu ima izuzetaka. Tako npr. list matičnjaka se bere prije cvjetanja jer je u to vrijeme najmirisniji i najkrupniji. Kad se traže trave uvijek se misli na nadzemni dio biljke u cvijetu ali i tu ima izuzetaka. U mnogim slučajevima se zapravo traže samo vrhovi grančica u cvijetu jer na njima ima najviše cvijeća i lišća. Treba izbjegavati donje gole odrvenjele dijelove biljke jer u njima nema ljekovitih sastojaka.
Plodovi i sjemenje se beru kad su potpuno zreli. Međutim i tu ima izuzetaka. Tako npr. šipak ili šipurak ne treba brati zreo. Ne smije se čekati da omekša, nego ga treba brati čim zarudi, dok ima crveno-naranđastu boju i dok je potpuno tvrd, jer zreo šipak ima manje vitamina C, lošije se suši, hoće da se pokvari, zgnječi se i slijepi.
Kore treba guliti u rano proljeće kad imaju najviše sokova jer je u to vrijeme koru najlakše skidati. Rjeđe se kora guli u jesen poslije opadanja lišća. Ljušti se samo zdrava i živa, mlada, glatka kora koja nije ispucana i hrapava zbog toga što stara, mrtva kora ima manje ljekovitih sastojaka ili ih uopšte nema.
Korijenje i druge podzemnje dijelove treba vaditi u jesen, rjeđe u proljeće ali i tu ima izuzetaka o kojima treba voditi računa. Tako npr. od zeljastih jednogodišnjih biljaka podzemni dijelovi se vade kad je biljka u cvijetu jer se tada najlakše mogu naći. Od višegodišnjih biljaka treba sakupljati samo krupno, potpuno razvijeno korijenje. Uvijek treba odstraniti suhe, mrtve, truhle dijelove, očistiti ih od zemlje i druge nečistoće, oprati hladnom vodom da se ukloni sva zemlja i što prije osušiti u što tanjem sloju u zagrijanoj sušnici ili peći do 70C ili na suncu. Šteta je vaditi mlado, tanko i vodeno korijenje. Korijenovu glavu uvijek treba vratiti u zemlju da bi iduće godine izrasla nova biljka. Višekrake glave kao npr. kod bijelog šljeza, lincure, velebilja i drugih biljaka treba oštrim nožem uzduž rasporiti na onoliko dijelova kolima ima pupoljaka i svaki pupoljak vratiti u zemlju u uspravnom položaju na rastojanju oko pola metra.
0 comments:
Post a Comment