.jpg)
.jpg)
Do sada ste vjerojatno čuli i nešto čitali o gikemijskom indeksu (GI). Primjerice, kako kontrola glikemijskog indeksa može spriječiti i pomoći u kontroli raznih bolesti, kao što su bolesti srca ili dijabetes tipa 2.
Glikemijski indeks postaje važan dio nutricionističkog plana prehrane za osobe koje pate od kroničnih bolesti. Mnoga istraživanja su pokazala da kontrola glikemijskog indeksa postaje važan dio pravilne prehrane i smanjenja rizika od nastanka rbolesti.
Kontrola glikemijskog indeksa je korisna, ali i poprilično izazovna. Znanost još uvijek nije dovoljno istražila glikemijski indeks i njegov utjecaj na tijelo pa postoje brojna pitanja na koja ne postoje znanstveno utemeljeni odgovori. Kako znanost napreduje, tako znanstvenici odgovaraju na veći broj pitanja i uče o ulozi glikemijskog indeksa u prevenciji i liječenju kroničnih bolesti.
1980. godine ga je otkrio doktor David Jenkins, profesor na Sveučilištu Toronto, ali i liječnik u bolnici u Torontu. Otkrio je da je glikemijski indeks usko povezan s namirnicama koje sadrže ugljikohidrate i da utječe na razinu glukoze (šećera) u krvi.
Glikemijskim indeksom se mjeri razina šećera u krvi koja raste ili pada nakon konzumiranja određene vrste namirnica. Što je broj veći, to je razina šećera u krvi veća. Čista glukoza najbrže podiže razinu šećera u krvi i koristi se kao reprezentativna brojka koja ima vrijednost 100. Sve ostale namirnice se uspoređuju s tom brojkom i tako im se dodjeljuju vrijednosti.
Kako GI funkcionira?
Vrijednost glikemijskog indeksa se određuje brzinom razgradnje namirnice i pretvaranja spojeva u glukozu, odnosno šećer, koji je tijelu najvažniji izvor energije. Namirnice s visokim glikemijskim indeksom se razgrađuju brzo i uzrokuju nagli porast šećera u krvi. Namirnice s niskim glikemijskim indeksom se sporije razgrađuju i razinu šećera u krvi duže vrijeme održavaju uravnoteženom.
0 comments:
Post a Comment