Šljive na vrhu liste voća sa antioksidansnim djelovanjem

Nutricionisti tvrde da se na vrhu liste od 24 vrste voća, sa najjačim antioksidansnim djelovanjem, nalazi šljiva. Suha šljiva u odnosu na drugo suho voće ima dvostruko veću antioksidansnu moć. U sastavu suhih šljiva nalazi se koncentrovan sorbitol i vlakna, koja im daju veći laksativni efekat u odnosu na svježe šljive. Ali zato i svježe i suhe šljive predstavljaju pravu malu riznicu kalijuma, vlakana, vitamina, a u tragovima se može naći magnezij i željezo. U bilo kojem obliku ova voćka je izuzetno bogata jedinstvenim fitonutrijentima, kao i neohlorogenskom i hlorogenskom kiselinom. Ove supstance pripadaju porodici fenola, čija je antioksidansna uloga potvrđena u različitim naučnim istraživanjima. U sto grama šljiva ima čak 87 grama vode i jedanaest grama ugljenih hidrata. Od vitamina ima najviše C i E, betakarotena i folne kiseline. Kada je riječ o mineralima, bogata je sa kalijumom, fosforom, magnezijumom, natrijumom. Pri kupovini šljiva treba voditi računa da su plodovi čvrsti, neoštećeni i da imaju peteljku. Površina treba da bude malo zamagljena, što pokazuje da se sa šljivama dobro postupalo. Imajući na umu da brzo dozrijevaju, u frižideru mogu da se čuvaju najviše tri dana. Treba da su odvojene u papirnatoj kesi, jer dozrijevajući oslobađaju etilen, koji ubrzava zrenje ostalog voća i povrća koje se nalazi u frižideru. Osim toga, izvađene iz frižidera treba izvjesno vrijeme da odstoje na sobnoj temperaturi, jer im se na taj način vraća maksimum sočnosti i slatkoće. Zamrznute šljive, po pravilu, mogu da se čuvaju u zamrzivaču, najduže tri mjeseca. Prije nego što se stave u zamrzivač treba da se prepolove i da im se izvade koštice. Tako prepolovljene redaju se na tanjir sa kožom nadole, pa onda zamrzavaju. Tek potom, stavljaju se u plastične kese i ponovo vraćaju u zamrzivač

Share this Video :