.jpg)
Svaki čovjek najkasnije bi, najkasnije od svoje 65. trebao svake dvije godine kontrolirati vid, tvrde liječnici. Postoje četiri najčešće bolesti koje kod starijih osoba mogu dovesti do gubitka vida, a to su očna mrena ili katarkta, makularna degeneracija, glaukom i dijabetička retinopatija.
U prosjeku, jedna od pet osoba starijih od 74 godine ima katarktu jer za njezin nastanak rizik predstavlja starenje samo po sebi, pušenje, alkohol, smanjeno uzimanje vitamina, izloženost UV zrakama... Simptomi se razlikuju od osobe do osobe, ali u principu do gubitka vida dolazi postepeno u jednom ili oba oka.
Osobe s katarktom osjetljive su na blještavilo. Liječi se operacijom, a 90 posto operiranih pacijenata ima poboljšan vid i za 40 posto.
Makularna degeneracija vodeći je uzrok totalnog gubitka centralnog vida kod starijih osoba. Centralni vid je, za razliku od perifernog, potreban za čitanje, gledanje televizije, prepoznavanje lica, vožnju auta...Centralni vid se obavlja putem žute pjege ili makule koja je malo centralno područje mrežnice na koji se fokusira slika predmeta kojeg gledamo. U samom centru makule nalazi se manje udubljenje, foveola, gdje su gornji slojevi mrežnice razmaknuti i gdje nema krvnih žila. U tom dijelu najveća je zastupljenost čunjića i to je mjesto najjasnijeg vida.
Makula je izrazito metabolički aktivna i zahtjeva bogatu opskrbu krvlju što je omogućeno kroz krvne žile mrežnice i žilnice. Posebno je važna uloga pigmentnog sloja mrežnice koji vrši izmjenu tvari između mrežnice i žilnice. Rizični faktori za makularnu degeneraciju su genetika, svijetla koža, pušenje... Očituje se iznenadnim gubitkom centralnog vida. Nažalost, nema specifične terapije za makularnu degeneraciju , ali se koristi visoka doza beta karotena, vitamina E i C i cinka.
Glaukom predstavlja skup bolesti oka kod kojih dolazi do oštećenja očnog živca i može, ukoliko se ne liječi, rezultirati potpunim gubitkom vida. Kod normalnog, zdravog oka, stanice cilijarnog tijela neprestano izlučuju tekućinu koja vlaži očnu leću, šarenicu i rožnicu , a ima i metaboličku ulogu. Ona se zove očna vodica i otječe iz oka kroz komorični kut.
To je složena mreža tkiva na spoju šarenice i rožnice. Smatra se kako u mnogim slučajevima oštećenje očnog živca nastaje zbog povećanog tlaka u oku, koji je rezultat nakupljanja spomenute tekućine u oku i nemogućnosti normalne drenaže oka. Međutim, oštećenje živca ponekad se javlja i kod osoba koje nemaju povećan očni tlak, pa liječnici vjeruju kako je glaukom bolje definirati kao neurodegenerativnu bolest, a ne samo kao bolest visokog očnog tlaka. Simptomi glaukoma su bol u oku, glavobolja, mučnina i povraćanje.
Dijabetičari su u velikoj opasnosti od gubitka vida. Medicinski termin za ovu vrstu bolesti je dijabetička retinopatija. Česta je kod ljudi koji imaju dijabetes veoma dugo i koji nije dobro kontroliran. Ostali faktori koji mogu povećati rizik od pojave ove bolesti su slaba funkcija bubrega, visok kolesterol i povećan krvni tlak.
svi dijabetičari vid trebaju kontrolirati jednom godišnje, a oni sa raznim znakovima retinopatije i češće.
Želite li sačuvati dobar vid morate obratiti pažnju i na prehranu. Očima ne smije nedostajati vitamina važnih za njihovo funkcioniranje. U prehrani povećajte unos antioksidansa, vitamina A, C i E. Namirnice u kojima ih možete pronaći su mrkva, špinat, riba, agrumi, jaja, kikiriki i smeđa riža.
Smatra se da zdravlju očiju od svih namirnica najviše pridonose borovnice. Nije važno suhe ili svježe, njima ćete sigurno pomoći očuvanju zdravog, ali i poboljšanju vida.
Ukoliko nemate priliku kupiti borovnice zamjeniti ih može sok. Potrudite se pronaći onaj bez konzervansa i prirodni. Koristiti će vam sok od naranče, borovnice u koji ste dodali 1 žlicu ribljeg ulja. Umjesto gaziranih pijte sokove od naranče, mrkve ili grejpa.
0 comments:
Post a Comment