.jpg)
Probavni sustav se sastoji od skupine organa na koju trebamo početi obraćati znatno više pažnje. Mozak utječe na probavni sustav u jednakoj mjeri kao što probavni sustav utječe na mozak, stoga možemo zaključiti da su oni ravnopravni u svom djelovanju. Nedavno istraživanje je pokazalo da slijepo crijevo nije baš tako beznačajno. Naime, u velikoj mjeri može odrediti način na koji um i tijelo funkcioniraju, ali i odrediti naše raspoloženje.
Ponekad nam se može činiti da probavni sustav ima svoj vlastiti život i želje, a trebamo shvatiti da to uistinu je tako. Probavni sustav u svom sastavu ima milijune neurona. Toliko je kompleksan i utjecajan u svakodnevnom funkcioniranju tijela da ga znanstvenici vole nazivati drugim mozgom.
Želudac je najvažniji dio probavnog sustava jer vodi i kontrolira sve probavne procese. Također sudjeluje u obrani organizma od stranih tijela, virusa i bakterija. Predstavlja određenu vrstu barijere, slično kao koža.
Želudac sadrži stanice koje proizvode čak 95% ukupnog serotonina u tijelu. Tada dolazi do osjećaja sreće i dobrog raspoloženje. U probavnom sustavu, serotonin ima zadatak obaviti niz funkcija, uključujući stimulaciju i poticanje rasta novih neurona i upozoravanje imunološkog sustava da postoji neka prijetnja za zdravlje.
Zahvaljujući serotoninu, probavni sustav i mozak su u neprestanom i direktnom kontaktu. Poruke kruže i idu do mozga te se potom vraćaju. Ova komunikacija je jedinstvena i nezamjenjiva, stoga ju je važno sačuvati.
Kada je probavni sustav iz bilo kojeg razloga uznemiren, počinje mozgu slati različite upozoravajuće signale prije nego mi uopće osjetimo simptome. Različiti signali mogu mozak učiniti tjeskobnim. Znanstvenici vjeruju da je ovo jedan od razloga čestih promjena raspoloženja te da dobro mentalno zdravlje ovisi i o tome je li sve u redu s probavnim sustavom.
0 comments:
Post a Comment